Foto: Dražen Kasprek
Tvrđava Brod u Slavonskom Brodu jedno je od najvažnijih povijesnih zdanja istočne Hrvatske i upečatljiv simbol grada na Savi.
Smještena svega 200-tinjak metara od današnjeg središta, stoljećima je oblikovala život Brođana, istovremeno kao zaštitnica i kao stalni podsjetnik na nemirnu prošlost pograničnog prostora.
Impozantna vojna utvrda europskih razmjera
Riječ je o najvećoj tvrđavi izgrađenoj na području Hrvatske te jednoj od najvećih u ovom dijelu Europe. Prostire se na oko dva četvorna kilometra, a u vrijeme svoje pune funkcije mogla je primiti i do 4000 vojnika. Zahvaljujući vlastitim zalihama hrane i vode, bila je sposobna izdržati višednevne opsade, dok ju je štitilo oko 150 topova.
Na ključnom mjestu obrane
Tvrđava je izgrađena na strateški iznimno važnoj lokaciji – na prijelazu preko Save i na granici prema Osmanskom Carstvu. Upravo zbog tog položaja bila je dio velikog obrambenog sustava koji je štitio Habsburšku Monarhiju. Gradnja je trajala od 1715. do 1784. godine, a inicijator je bio princ Eugen Savojski.
Zanimljivo je da tvrđava, unatoč svojoj snazi i veličini, nikada nije bila izravno napadnuta, iako je desetljećima bila spremna za takav scenarij.
Gradnja uz velike žrtve lokalnog stanovništva
Podizanje tvrđave bilo je ogroman logistički pothvat. U radovima je svakodnevno sudjelovalo na stotine ljudi iz okolice, koji su bili obvezni raditi bez naknade u sklopu tzv. “rabote”. Osim fizičkog rada, morali su davati i vlastite zaprege za prijevoz materijala, a za potrebe gradnje značajno su stradale i okolne šume.
Tvrđava koja je određivala razvoj grada
Stari Brod razvijao se pod strogim pravilima koje je diktirala tvrđava. Kuće su morale biti prizemne i drvene, a ulice su bile planski usmjerene. Sve je bilo podređeno vojnoj funkciji – čak je postojala mogućnost da se cijeli grad ukloni u slučaju opasnosti.
Arhitektura i posebnosti
Tvrđava ima karakterističan zvjezdasti oblik s obrambenim jarcima, dok je južni dio dodatno ojačan posebnim utvrđenjem – hornwerkom. U središtu se nalazi kapela sv. Ane, rijedak primjer oktogonalne crkve, a unutarnji trg tvrđave smatra se najvećim trgom u Hrvatskoj.
Podzemni prostori i lokalne priče
Kao i mnoge velike barokne utvrde, tvrđava Brod vjerojatno posjeduje podzemne prostore, hodnike, skladišta i komunikacijske prolaze koji su služili vojnoj logistici. Upravo iz tih stvarnih struktura razvila se i jedna od najpoznatijih lokalnih priča: ona o podzemnim tunelima koji navodno povezuju tvrđavu s franjevačkim samostanom uz Savu. U slučaju turskih napada fratri iz samostana tim hodnicima su se povlačili u tvrđavu.Ta se priča i danas može čuti među stanovnicima Slavonskog Broda, no za postojanje takvog dugog i funkcionalnog podzemnog prolaza ne postoje potvrđeni povijesni dokazi. Stručnjaci uglavnom smatraju da je riječ o kombinaciji stvarnih podzemnih dijelova tvrđave i kasnije nadogradnje kroz usmenu predaju.
Razdoblje Jugoslavije – zapuštanje i devastacija
Nakon što je izgubila svoju izvornu vojnu funkciju u 19. stoljeću, tvrđava je u 20. stoljeću ponovno dobila vojnu namjenu ali u potpuno drugačijem kontekstu. Tijekom razdoblja bivše Jugoslavije korištena je kao vojarna JNA.
Taj dugotrajni vojni režim ostavio je ozbiljne posljedice. Umjesto očuvanja i brige o vrijednom kulturno-povijesnom kompleksu, tvrđava je desetljećima bila zanemarivana, neprikladno korištena i djelomično devastirana. Brojni izvorni elementi su oštećeni ili izgubljeni, a prostor nije održavan u skladu s njegovim značajem. Takav odnos prema jednom od najvrjednijih spomenika vojne arhitekture u Hrvatskoj može se s pravom smatrati oblikom kulturocida.
Novi život tvrđave
Unatoč svemu, tvrđava danas ponovno oživljava. Obnovljeni dijelovi postali su prostor kulture, obrazovanja i javnog života. U njezinim zidinama danas djeluju gradske institucije, škole, galerije, muzeji i edukacijski centri, čime se vraća njezina važnost, ovaj put u mirnodopskoj i kulturnoj ulozi.
Više slika tvrđave Brod pogledajte u FOTOGALERIJI…
Tekst i foto: Dražen Kasprek
