Prije 15 godina prvi su se puta na susretu „Ča – Vrh Arbe” okupili pjesnici čakavci Dalmacije i Primorja

Ova lijepa fotografija Gorana Novotnyja iz 2009. godina vraća nas na sam početak pjesničkih druženja na susretima “Ča vrh Arbe”. Fotografija koja prati objavu osvrta naše drage, prerano preminule suradnice, novinarke Romane Jurić, prikazuje na sceni Zimskog kina Rab još dvoje velikana koji više nisu s nama; idejnog začetnika manifestacije maestra Ljubu Stipišića Delmatu, te svima znanog Jakšu Fiamenga koji sjedi uz našeg domaćeg čakavskog barda Josipa Fafanđela. (Arhiva Rapskog lista br. 6 – travanj 2009.) (H.H.)

Maestro Ljubo Stipišić Delmata prije utemeljenja “Ča – vrh Arbe” pokrenuo je slične susrete čakavskih pjesnika u Dalmaciji nazvane „Ča – uz Jadro” i „Ča – uz Žrnovnicu”, s ciljem da čuvaju čakavštinu i da ljepotu čakavske poezije približe građanima, a iz Romaninog osvrta doznajemo da su se u dvorani Zimskog kina Rab prije 15 godina publici na ovom prvom susretu predstavili dalmatinski pjesnici Joško Armanda i maestro Ljubo Stipišić Delmata iz Splita, Miki Bratanić s otoka Hvara, Jakša Fiamengo s otoka Visa, dok je Mirko Đinđić govorio poeziju bračkog pjesnika Zlatana Jakšića. Svojim pjesmama na čakavštini predstavili su se i pjesnikinja Tatjana Bon iz Rijeke te domaći rapski pjesnici Željko Peran, Vinko Ribarić i Josip Fafanđel, a u okviru programa ženska klapa „Sozal” i muška klapa „Rab” izvele su nekoliko pjesama koje su uglazbili maestro Ljubo Stipišić i Miljenko Vidas Kerry, među kojima i poznatu „Dalmatino, povišću pritrujena”, čije je stihove govorio, „prevodeći” ih istovremeno na književni jezik, sam autor Ljubo Stipišić.

Legenda dalmatinske pjesme, pjesnik, književnik, novinar i akademik Jakša Fiamengo, inače rodom iz Komiže s otoka Visa, rapskoj publici predstavio je tada i svoju pjesmu „Felix Arba”.

Prvi susret „Ča – Vrh Arbe” pružio publici istinski užitak, toplu ljudsku večer poezije u kojoj su se kroz stihove devetero čakavskih pjesnika smjenjivali dirljivi i duhoviti trenuci, otvorivši vrata sada već dugoj i vrijednoj tradiciji čuvanja čakavske jezične baštine na otoku Rabu.