Home Aktualno Prof. dr. sc. Milan Silov govori o 50 godina Rapskog modela „male škole“

Prof. dr. sc. Milan Silov govori o 50 godina Rapskog modela „male škole“

0
Prof. dr. sc. Milan Silov govori o 50 godina Rapskog modela „male škole“

Foto: Rab Danas i arhiva OŠ Ivana Rabljanina Rab

Kroz razgovor s prof. dr. sc. Milanom Silovom, pedagogom i sveučilišnim profesorom u mirovini, Ivica Hodak na stranice portala Rab Danas donosi zanimljivu priču o pedesetoj godišnjici osnivanja prve “male škole” na Rabu i o tome kako je maleni Rab sa svojim Rapskim modelom „male škole“ 70-ih godina prednjačio u inovacijama u odgoju i obrazovanju, te bio primjer u osnivanju predškola u Hrvatskoj.

Profesore Silov povod za ovaj razgovor je 50. godišnjica osnivanja prve „male škole“ na Rabu, po čemu je baš ta godišnjica posebno značajna u povijesti školstva na otoku Rabu?

Rab danas oglas

– Mislim da je to važan događaj u povijesti predškolskog i osnovnoškolskog odgoja na otoku Rabu, ali i u Hrvatskoj. Prvu predškolu, koju smo popularno nazivali „mala škola“ osnovali smo u Loparu početkom veljače 1973. godine. Ti se kao veteran rapskog novinarstva sjećaš da smo prvi intervju o rapskim „malim školama“ imali za stručni časopis Roditelji i škola davne 1975. godine. Nakon Lopara, „male škole“ smo osnovali i u ostalim mjestima na Rabu (Kampor, Supetarska Draga, Mundanije, Banjol i Barbat) i na otoku Pagu, u Lunu i Jakišnici. Ovaj intervju je prilika za sjećanje i kritički pogled na jedan pedagoški projekt kojim smo pokazali da inovacije u sustavu odgoja i obrazovanja mogu nastati i izvan velikih gradskih središta i uputa prosvjetnih vlasti.

Što je predškola, odnosno „mala škola“?

– Njemački naziv za tu vrstu predškolskog odgoja je Vorshule. Na slovenskom mala šola. Naziv predškola upućuje da je to priprema djece predškolske dobi za redovito i obvezno školovanje u osnovnoj školi. Objavio sam dva znanstvena rada o Rapskom modelu „male škole“; u tjedniku prosvjetnih radnika Školske novine 1974. i časopisu za društvene djelatnosti Propisi-praksa 1975. godine. U navedenim glasilima pojasnio sam osobnu definiciju predškole: To je poseban organizacijski oblik predškolskog odgoja i priprema djece za redovitu osnovnu školu koji predstavlja most između predškolskog odgoja i osnovne škole i ima svoju pedagošku i metodičku posebnost.

SUVREMENIJI PRISTUP UPISU DJECE U PRVI RAZRED

Što je uvjetovalo osnivanje „malih škola“ na Rabu?

– I na Pagu… Tada su područne škole Lun i Jakišnica bile u sastavu Osnovne škole Ivana Rabljanina. Od 1970. do 1976. godine radio sam kao školski pedagog. Zadatak je školskog pedagoga unapređivanje kvalitete nastave i ostalih sastavnica koje čine odgojno-obrazovnu strukturu škole.

Rab može biti ponosan na ono što sam nazvao Rapski model „male škole“. Bili smo prije ostalih u osnivanju predškola u Hrvatskoj pokazavši vlastitim primjerom da inovacije u odgoju i obrazovanju mogu nastati i izvan velikih gradskih središta.

Na sjednicama Nastavničkog vijeća poticao sam rasprave: kako organizirati suvremeniji upis djece u prvi razred, razvijati predškolski odgoj, smanjiti broj ponavljača, prevladati posljedice nejednakosti u školovanju i drugim pedagoškim pitanjima. Tako sam predložio novi, suvremeniji pristup upisu djece u prvi razred. Tada smo angažirali poznatog psihologa iz Pule Dževdeta Hadžiselimovića za psihologijsko testiranje djece. Prije pedeset godina obuhvat djece predškolske dobi institucionalnim predškolskim odgojem u Hrvatskoj kretao se u prosjeku oko 15%. U 1980. godini broj djece koji nije bio upisan u dječje vrtiće iznosio je skoro 10.000 djece! Analizirao sam društvene i odgojne (ne)prilike na Rabu i Pagu (Lun i Jakišnica). Bilo je vidljivo da turizam povoljno djeluje na životni standard građana. Međutim, u praksi je bilo više problema u odgoju i obrazovanju od kojih mogu istaknuti: zanemaren predškolski odgoj, visok postotak učenika–ponavljača (do 5%), učenici s mentalnom retardacijom koji nisu mogli svladavati nastavne sadržaje, zauzetost roditelja radnim obvezama… Teškoće su bile posebno izražene u Loparu. Eto, to su bili pedagoški razlozi za pokretanje „malih škola“ u sklopu Osnovne škole Ivana Rabljanina.

Prva “mala škola” na otoku Rabu počela je djelovati u veljači 1973. u Loparu.

Vjerujem da je zanimljiva i ova pojedinost: predložio sam sustavne poduke učenika od 5. do 8. razreda u Loparu. Naši su nastavnici putovali u Lopar. Za samo godinu dana „mala škola“ i poduke učenika dali su pozitivne učinke u odgoju i učenju učenika mjesta Lopar. Kada smo osnivali „male škole“ nismo imali odgovarajući broj diplomiranih odgojiteljica. Zato smo angažirali učiteljice razredne nastave. I ja sam kao školski pedagog radio šest mjeseci u „maloj školi“ u selu Mundanije. Plan i program koji sam napisao osobno sam pratio i vrednovao u odgojnoj praksi „malih škola“.

RAPSKI I ZAGREBAČKI MODEL

U čemu je posebnost Rapskog modela „male škole“?

– U dva spomenuta znanstvena rada u Školskim novinama i Propisi-praksa opisao sam povod za osnivanje, organizaciju i program Rapskog modela „male škole“. Plan i program sadržavao je tri područja: govorno-jezično; prirodno-društveno i odgojno područje. Zagrebački model „malih škola“ opisao je Rudolf Zgombić u svome priručniku iz 1979. godine. Zanimljivo, mi smo na Rabu davali više autonomije voditeljima „malih škola“, dok je Zagrebački model, prema mome stručnom mišljenju, više oponašao školu, što vidljivo iz naziva: hrvatski ili srpski jezik, upoznavanje društvene i prirodne sredine, matematika, tjelesni i zdravstveni odgoj, te likovni i glazbeni odgoj.

Rapski model „male škole“ motivirao je i ostale sredine u Hrvatskoj na osnivanje takvog, specifičnog oblika predškolskog odgoja…

Priznanja originalnosti Rapskom modelu „male škole“ dali su istaknuta pedagoginja predškolskog odgoja Anka Došen-Dobud u knjizi Predškola – vodič za voditelje i roditelje (2008) i Milan Lipovac u svojoj doktorskoj disertaciji o povijesti predškolskog odgoja u Hrvatskoj iz 1983. godine. Rapski model „male škole“ motivirao je i ostale sredine u Hrvatskoj na osnivanje takvog, specifičnog oblika predškolskog odgoja i inspirirao prosvjetne vlasti da pravno reguliraju ono što se kasnije nazivalo Program minimuma predškolskog odgoja za djecu godinu dana prije polaska u prvi razred i Pravilnik o sadržaju i trajanju programa predškole.

Koja je budućnost predškola, odnosno „malih škola“?

– Prvo, kao pedagog i sveučilišni profesor u mirovini sugeriram: proučavajmo povijest predškolskog odgoja na Rabu. U dokumentarnom filmu „Pedeset godina predškolskog odgoja na Rabu“ ne spominju se zabavište između 50. i 60. godine prošlog stoljeća i „male škole“. Rab može biti ponosan na ono što sam nazvao Rapski model „male škole“. Bili smo prije ostalih u osnivanju predškola u Hrvatskoj. Kao što sam već kazao, inovacije u odgoju i obrazovanju mogu nastati i izvan velikih gradskih središta. Prijedlog osnivanja „malih škola“ o kojima razgovaramo snažno su podržali tadašnje Nastavničko vijeće Osnovne škole „Vlado Vukušić“ (danas: Ivana Rabljanina) na čelu s ravnateljem Milanom Šokotom, prosvjetne vlasti Općine Rab i, dakako, roditelji djece u mjestima u kojima su osnivane „male škole“.

Smatram da predškole imaju svoju budućnost. Hrvatska je jedna od rijetkih država koje imaju osnovnu školu u trajanju od osam godina. Evo prijedloga za 9-godišnje obvezno obrazovanje u Hrvatskoj: 1 (predškola) + 4 (razredna nastava) + 4 (predmetna nastava) ili drukčiji organizacijski model uz uvjet da integrira predškolu u sustav odgoja i obrazovanja. Program predškole mogao bi se ostvarivati u dječjim vrtićima i/ili osnovnim školama, zavisno od prostornih i kadrovskih uvjeta.

INOVACIJE U NASTAVI SAČUVANE NA FOTOGRAFIJI

Među uvećanim fotografijama iz povijesti rapske osnovne škole, koje su neko vrijeme bile izložene u školskom BIC-u, uspjeli smo pronaći i jednu iz travnja 1973. godine, na kojoj prof. Silov s učenicima obrađuje temu “Ljubav oplemenjuje čovjeka” izvodeći je, što je vidljivo iz zapisa kredom na školskoj ploči, kombiniranjem definicije ljubavi prema Erichu Frommu (razina teorije); prema antifašisti Ivi Loli Ribaru, te prema Arsenu Dediću (Ljubav u umjetnosti), uvodeći tako u nastavu, na tada inovativan način, elemente estradne umjetnosti.

Prof. Milan Silov s učenicima 8. razreda u obradi teme “Ljubav oplemenjuje čovjeka”

Naime, prof. Milan Silov je u O.Š. Vlado Vukušić (danas: Ivana Rabljanina) radio šest godina kao prvi školski pedagog, a tada su  pedagozi-stručni suradnici, među ostalim, imali obvezu izvoditi i dio nastave. Prof. Silov izvodio je nastavu predmeta Osnove društvenog i moralnog odgoja u 8. razredu te je vodio dvije sekcije slobodnih aktivnosti: novinarsku i šahovsku. Osobno je kreirao program predmeta ODMO, jer je tih godina sadržaj navedenog predmeta bio samo u naznakama; nešto nalik na Sat razredne zajednice.

Razgovarao: Ivica Hodak