Foto: Foto: Ivica Hodak
Riječ je o predviđenim radikalnim intervencijama na pomorskom dobru, prekomjernom nasipavanju i mijenjanju obalne linije, odnosno o problemu stalnog povećavanja plažnih kapaciteta na uštrb kvalitete i autentičnosti, što, kako su naveli svi govornici, nije u interesu niti rapskog turizma niti lokalne zajednice, govorila Rabljanka Marica Plješa
Okupljenima u Sportskoj dvorani najprije se obratila upravo gospođa Dunja Vejzović, predstavivši svoje goste kompetentne za izlaganja o predloženoj temi.
Prva je o ovom problemu, a riječ je o predviđenim radikalnim intervencijama na pomorskom dobru, prekomjernom nasipavanju i mijenjanju obalne linije, odnosno o problemu stalnog povećavanja plažnih kapaciteta na uštrb kvalitete i autentičnosti, što, kako su naveli svi govornici, nije u interesu niti rapskog turizma niti lokalne zajednice, govorila Rabljanka Marica Plješa.
Kao prvo, javne rasprave koje su se o programima uređenja rapskih plaža provodile 2014., 2015. i 2016., zbog nedozvoljeno kratkog vremena trajanja, nezakonito su sprovedene, rekla je gospođa Plješa. Najveću zamjerku vezala je uz činjenicu da je tim programom za čak 18 plaža predviđeno da u budućnosti iz prirodnih postanu tzv. uređene plaže. Ako se to dogodi, naglasila je Marica Plješa, između mnogih minusa dogodit će se i onaj glavni – na tim plažama Grad Rab neće imati nikakve ingerencije.
Primjetno je da su na tim planovima radili samo građevinski stručnjaci. Kabalin je, između ostalog naglasio, da nasipavanje plaža smatra najvećom greškom, uz napomenu da se s tim 100% slažu i stručnjaci s područja biologije.
I ekspert s međunarodnim iskustvom za izradu Planova upravljanja povijesnim jezgrama David Kabalin veliki minus vidi u tome da će se tim programom usvojenim 18. srpnja prošle godine, neopravdano smanjiti poželjni broj prirodnih, na račun uređenih plaža. Osim toga, naglasio je Kabalin, po onome što je vidio u programima uređenja plaža u Uvali sv. Eufemije – ispod gradskih zidina, te plaža na prvoj, drugoj i trećoj Padovi – primjetno je da su na tim planovima radili samo građevinski stručnjaci. Kabalin je, između ostalog naglasio, da nasipavanje plaža smatra najvećom greškom, uz napomenu da se s tim 100% slažu i stručnjaci s područja biologije.
Gošća iz Malog Lošinja Bojana Genov, koordinatorica Ženske mreže Hrvatske i začetnica inicijative “Čovjek po mjeri otoka”, na vrlo je zanimljiv način upoznala prisutne s brojnim greškama koje su u razvoju turizma učinjene na Malom Lošinju, za kojeg mnogi misle da je s godišnjim proračunima između 60 i 70 milijuna kuna, primjer dobrog gospodarenja i rada u turizmu.
Jedna od posljedica takvog gospodarenja i olake rasprodaje resursa stranim ulagačima je ta da su Grad Mali Lošinj i Lošinjani gotovo ostali bez izlaska na more, naglasila je Genov i dodala da su Lošinjani tek prije nekih dvije godine uvidjeli prave posljedice takve transformacije otoka, ali naravno, bilo je prekasno.
Jedna od posljedica takvog gospodarenja i olake rasprodaje resursa stranim ulagačima je ta da su Grad Mali Lošinj i Lošinjani gotovo ostali bez izlaska na more, naglasila je Genov i dodala da su Lošinjani tek prije nekih dvije godine uvidjeli prave posljedice takve transformacije otoka, ali naravno, bilo je prekasno.
Treba znati rekla je, da nam otoci na prvom mjestu moraju biti mjesta za život, a tek potom, i to u određenoj mjeri, oni trebaju postati i destinacija. Mi smo Hrvati, rekla je doslovno, budale, jer umjesto da učimo na tuđim greškama u razvoju turizma (Španjolska, Crna Gora – Budva), mi učimo na vlastitim greškama, odnosno na ponavljanju tih istih tuđih grešaka.
U zaključku njihovih izlaganja gospođa Dunja Vejzović je spomenula kako je na turističkim sajmovima još uvijek jedan od glavnih aduta otoka Raba veliki broj prirodnih plaža. Ako se ostvari, čak i manji dio zacrtanog programa (18 uređenih plaža) ostat ćemo i bez tog autentičnog aduta, naglasila primadona Dunja Vejzović.