Foto: Foto: Ivica Hodak
{gallery}GV 20-2-2017{/gallery}
I, naravno, ta su dva sata standarno prošla u verbalnom suprostavljanju vladajućih i oporbe. Prije „kretanja“ u Aktualni sat, predsjednik je Gradskog vijeća Željko Peran spomenuo da je vijećnik oporbenog SDP-a i jedan od potpredsjednika Vijeća Ivica Lupić predložio dopunu dnevnog reda s 4 točke po kojima bi se raspravila situacija u poslovanju gradskih komunalnih društava „Vrelo“ i „Dundovo“, ali će one, zbog kratkoće roka za dostavu materijala, uz suglasnost predlagatelja (Ivice Lupića), biti uvrštene u Dnevni red sljedeće sjednice Gradskog vijeća.
Što je s Vilom Danicom?
U Aktualnom satu prvi je pitanja gradonačelniku Nikoli Grguriću iz redova vladajućih, postavio dr. Boris Bačić. On je između ostalog zatražio odgovor na pitanje kakva je sudbina zgrade Vile Danice nakon raspisanog i završenog natječaja u kojem se nudila prodaja dijela ove zgrade.
Iz odgovora gradonačelnika doznalo se da po raspisanom natječaju zainteresiranih kupaca i investitora nije bilo, no Grad je bez obzira na takav ishod natječaja predvidio i „b“ varijantu koja podrazumijeva spašavanje imovine Grada. Naime, proračunski osiguranim sredstvima krenut će se u izradu projekta sanacije, onosno rekonstrukcije zgrade, na način da će se u najmanju ruku odraditi neophodna sanacija dotrajalog krovišta kako bi se zaustavilo daljnje propadanje Vile Danice.
Zašto je saniranje Proračuna Grada bio strateški projekt
I na ovoj je sjednici temperaturu u vijećnici podigao svojim pitanjima oporbeni Ivica Lupić, spomenuvši ironično kako u Gradu Rabu „sve štima“, pa su u prilici za dnevni red predložiti samo dvije točke dnevnog reda.
Smatrajući i nadalje da je aktualna vlast u Rabu zaustavila neke od strateških projekata, Lupić je, između ostalog upitao; do kuda se stiglo s projektom uređenja gradskih plaža, zbog čega je zapeo projekt uređenja Donje ulice te koje su obveze Grada u odnosu na sporove pred Upravnim sudom u Rijeci kojeg su pokrenuli određeni bivši djelatnici Gradske uprave koji su, po mišljenju Lupića, dobili nezakonite otkaze.
Gradonačelnik Grgurić se odmah referirao na drugo pitanje kazavši kako on ne bi komentirao situaciju oko sudskih sporova dok se postupak vodi, ali da će vijećnik imati točnu i pravodobnu informaciju kada ona bude dostupna.
Grgurić je u nastavku odgovora Lupiću najprije naveo kako je najveći i najvažniji projekat aktulane vlasti obećan građanima bio saniranja proračunske „ostavštine“ prethodne SDP-ove vlasti.
– Bivša gradonačelnica, sada vijećnica SDP-a u Gradskom vijeću Rosanda Krstinić-Gušćić (koja je na ovoj sjednici bila odsutna), ostavila nam je u nalijeđe 19 milijuna i 800 tisuća kuna nepodmirenih obveza. U tom smislu smo u ove dvije godine napravili puno posla, sanirali Proračun Grada, na način da smo 31. prosinca prošle godine obveze Grada uspjeli smanjiti na iznos od 12,7 milijuna kuna da bi one danas iznosile 10 milijuna i 200 tisuća kuna. Treba tome dodati da je gubitak iz prethodnih godina, dakle u 2014. godini iznosio 15 milijuna kuna, da je na kraju 2015. iznosio 11 milijuna 300 tisuća kuna, a krajem 2016. taj je iznos sveden na 9 milijuna i 280 tisuća kuna. Dakle, ukupno je u periodu od 2014. do 2016. godine gubitak Grada smanjen za 5 milijuna i 652 tisuće kuna. Zbog takvog stanja Grad se do pred kratko vrijeme nije bio u mogućnosti uopće zaduživati, osobito ne dugoročno, što također ukazuje da raniji način upravljanja financijama nije bio niti dobar, niti mudar, no eto, zahvaljujući našem saniranju Proračuna prije nekoliko dana Grad je dobio mogućnost dugoročnog zaduživanja i to kreditom do 20 milijuna kuna. To konkretno znači da je za dovršenje projekta radne zone Mišnjak sada moguće pronaći potrebnih 14 milijuna kuna čime bi se omogućila realizacija svih njenih potencijala. Na taj bi se dio otoka preselio dio zaintersiranih obrtnika, poduzetnika i komunalnih poduzeća, koji bi tako dobili primjerenije uvijete za kvalitetnije poslovanje, uz mogućnost većeg zapošljavanja i veće proizvodnje što naravno generira i dodatne prihode za Grad Rab.
Lupićeve navode o zaustavljanju nekih od strateških projekata za Grad Rab od strane aktualne vlasti na Rabu, Grgurić je demantirao iznoseći podatak o postojanju dva akta iz travnja i kolovoza 2014. godine iz kojih je vidljivo da je upravo bivša gradonačelnica Rosanda Krstinić Gušćić sukladno dogovoru s izvođačem radova GP Krk izdala nalog o privremenoj obustavi radova na kapitalnom projektu RZ Mišnjak.
– Upravo smo Ministarstvu koje je odobrilo sufinanciranje Radne zone Mišnjak, s obzirom na nalog kojim su obustavljeni radovi, morali vratiti 652.440,80 kn koje Grad nije u ugovorenom roku utrošio za dovršenje radova na Radnoj zoni Mišnjak.
Uređenje Donje ulice
– Za Donju ulicu objavljen je natječaj na kojeg se u tom trenutku nije nitko javio, natječaj smo odlučili ponoviti, po novom zakonu smo pripremili novu natječajnu dokumentaciju, trenutno su u tijeku konzultacije sa potencijalnim zainteresiranim investitorima i krajem tjedna bit će moguće ponoviti javni natječaj. Iako se u rekonstrukciju Donje ulice, ukoliko baš izostanu druge opcije, može ići i vlastitim novcem, poduzeli smo sve potrebne korake da za tu svrhu ishodimo sufinanciranje od naših fondova i ministarstava. S tim u vezi, mogu vas izvjestiti da je naš projekt uređenja Donje ulice prošao administrativnu provjeru i tako ušao u drugi krug ocjenivanja pa negdje oko 18. travnja očekujemo konačnu ocjenu da li će biti prihvaćen za sufinanciranje ili ne.
O projektu uređenja plaža
– Izmijenjen je projektni zadatak, završene su ciljane izmjene i dopune prostornog plana da bi se uopće otvorila mogućnost projektiranja uređenih plaža, odradio se velik posao na završetku maritimnih studija i u ovom trenutku mogu reći da smo pred ishođenjem lokacijske i nakon toga građevinske dozvole i da je proces projektiranja plaža pri samom kraju. Postojala je još jedna otegotna okolnost koja se odnosila na svojevremeno dobiveno sufinanciranje za projekt uređenja plaža od strane Ministarstva turizma u iznosu od 800 tisuća kuna. Naime, mojoj se prethodnici dogodila jedna pogreška, jer je Grad s projektantom dogovorio poslove i studije koje nisu bile obuhvaćene našom aplikacijom prema Ministarstvu, pa je sada pred nama obveza da od tih 800 tisuća kuna vratimo dio novca koji je potrošen van apliciranih stavki.
Najveći dio tih plaža obuhvaćenih projektom su komunalne, i sve plaže su definirane kao uređene plaže otvorenog tipa, dakle nema zatvaranja plaža, i nema privatnih plaža u okviru projekta.
Neevidentirane obveze
Spomenuo je Grgurić i još nekoliko milijuna kuna tzv. neevidentiranih obveze koje su naknadno opteretile gradski Proračun, među kojima se, uz spomenute povrate novca ministarstvima za radnu zonu i uređenje plaža, nalazi i povrat milijun i 200 tisuća kuna kredita Svjetskoj banci uz kojeg se vezuje plaćanje famozne kune u prazni fond.
– Tu je i milijun i 600 tisuća kuna plaćenih a neizvršenih radova u Domu za starije i nemoćne, koje ćemo ponovno morati platiti, zatim neizvedeni a fakturirani radovi na proširenju javne rasvjete od strane Dundova u iznosu od 120 tisuća kuna, neevidentirana pozajmica kamena te zaključen Ugovor o vraćanju na iznos od 200 tisuća kuna, zatim 500 kubika tampona također posuđenih u vrijednosti od 50 tisuća kuna, Ugovor s PGŽ-om za proširenje luke koji je neevidentiran i nađen u ladici na 51 tisuću kuna. Izvedeni, a neugovoreni radovi na DTK mreži u iznosu od 200 tisuća kuna, povrat 25 % neodobrenih sredstava na projektu CAN EU fondova u iznosu 200 tisuća kuna i neevidentirani povrat komunalnih doprinosa u iznosu od 42.878,40 kn. Dakle, sveukupno neevidentirani dug od 5 milijuna kuna dodatno je blokirao Grad i onemogućio da se projekti poput Doma za starije i nemoćne, poput Donje ulice, poput pretovarne stanice, radne zone i svega ostaloga jednostavno nisu mogli kroz ove dvije godine odraditi. Upravo je zbog toga naš strateški projekt bio sređivanje financija Grada što smo kvalitetno odradili i sad preostaje 4 godine rada na završetku ostalih spomenutih projekata.
Neka od zanimljivijih pitanja postavili su oporbeni Antonijo Beg, koji je upitao da li se ulažu kakvi napori na boljoj povezanosti Raba s kopnom i okruženjem. Tu su posebno i on, ali i gradonačelnik u odgovoru, mislili na bolju povezanost otoka sa Zadrom. Grgurić smatra da bi produljenje trenutne katamaranske linije, koja Pag i Rab povezuju s Rijekom, do Zadra bilo trenutno najbolje riješenje na kome treba inzistirati.
Treba li pozvati Državnu reviziju?
Nezavisnog je vijećnika Zdenka Matijevića zanimalo koliko je u posljednje vrijeme rad gradske uprave pregledala Državna revizija, ali i to koliko je Rab u Proračunu prošle godine ostvario svojih vlastitih prihoda. On, naime, smatra da je Proračun Grada Raba u odnosu na mogućnosti premalen i da uglavnom služi za podmirenje troškova gradske uprave pa stoga i ne može i nije razvojan.
Demantirano poskupljenje komunalnih usluga
Predsjednik Gradskog vijeća Željko Peran zatražio je od nazočnih na sjednici, direktora rapskih komunalnih tvrtki „Vrela“ i „Dundova“ da potvrde ili demantiraju djelatnika jedne od tih tvrtki i SDP-ovog kandidata za gradonačelnika, Nenada Debelić, koji je javno nedavno sa stranačke pozicije najavio značajno poskupljene komunalnih usluga na Rabu. Oba su direktora takve najave demantirala, dok je gradonačelnik Grgurić dodao kako se unatoč nemijenjanju cijena komunalnih usluga od 2010. godine, traže mogućnosti da neke od njihovih usluga čak i pojeftine.
Izgubljenih milijun i 600 tisuća kuna na Domu za starije i nemoćne?
Vjećnik Slobodan Frankić svojim se pitanjem vratio na problematiku nedovršenja Doma za starije i nemoćne te je uvodno zahvalio Županiji što niti nako 8 godina od Odluke Županijskog poglavarstva datirane 22. 12. 2008. godine, o davanju odobrenja Gradu Rabu za osnivanje Doma za starije i nemoćne osobe, niti od njegovog dovršenja, niti od umreženja, nema ništa.
Ukupna vrijednost projekta bila je, kazao je Frankić, 17 milijuna 361 tisuću 852 kune, a prema nekoj procjeni za dovršetak radova potrebno je nekih 3 milijuna kuna. Gradonačelnik je prema njegovom mišljenju, po preuzimanju Grada, u naslijeđe od prethodne SDP-ove izvršne vlasti dobio novu aferu vezanu uz predmetnu investiciju. Grad Rab je izvođaču radova na ime opreme i radova isplatio cca milijun i 600 tisuća kuna za koje nije dobio niti robu niti uslugu. Novac je isplaćen tvrtki u stečaju, pa su šanse za povrat tog novca gotovo nikakve. Frankića je zanimalo koje su mogućnosti grada u odnosu na predmetnu investiciju i da li će itko odgovarati i nadoknaditi Gradu nastalu štetu.
– Situacija u kojoj je projekt dovršenja zgrade Doma za starije doista je jako loša, osim financijskog dijela koji nedostaje, a riječ je o spomenutim plaćenim a neizvršenim uslugama, tu je još i potreba dodatnog ulaganja od minimalno 2 milijuna kuna da bi Dom uopće došao u situaciju da funkcionira. Drugi je problem ekonomske održivosti čitavog projekta zbog nedostatka u funkcionalnosti i podkapacitiranosti Doma na koje su ukazali stručni ljudi koji se vođenjem sličnih institucija desetljećima bave. Sutra me čeka sastanak na temu Dom za starije i nemoćne, nakon čega ću još jednom zatražiti odgovor Županije da li postoje ikakve šanse za umreženjem Doma, i ako bude potrebno tražit ćemo mišljenje resornog ministarstva, a razmatraju se i drugi modeli stavljanja u funkciju Doma za starije.
I, kako je već na početku ovog teksta najavljeno, dnevni red je, od samo dvije točke, u nastavku „odrađen“ za nekoliko minuta. Prihvaćeno je Financijsko izvješće o poslovanju Dječjeg vrtića „Pahuljica“ za prošlu godinu, kojeg je podnijela ravnateljica Sanja Grozdanić, dok je po drugoj točki dnevnog reda u Socijalno vijeće imenovan Fedor Pelikan.